Iz tame svijeta
pripovijetke
Karahasan Dževad
IZVJEŠTAJI IZ TAMNOG VILAJETA
(...)
Otkuda
taj višak smisla i taj naglašeni manjak stvarnosti? Kako to objasniti,
osim pretpostavkom da tamni vilajet ipak nije polumitska predodžba drevnih kultura nego nešto realno postojeće, neki unutrašnji svijet koji se vidljivo objavljuje u
Bosni kao svome materijalnom odrazu? Je li Bosna izložena svemu onome što trpi zato što je vidljiva slika nevidljivog srca
svijeta? Kako razumjeti intenzitet kojim se historija objavljuje i događa u Bosni? Zašto upravo u Bosni, koja nikad nije igrala
važnu ulogu ni u svome
vlastitom postojanju? Kako u Bosni i njezinoj sudbini uspostaviti ravnotežu između vanjskog i unutrašnjeg,
smisla i događaja?
KUĆA ZA UMORNE
(…)
Negdje si ti bio
prije nego što si došao
ovamo, nekamo ćeš otići kad te ovaj svijet ne bude htio više držati, pa se ti o tome pitaš i mudruješ kao dijete na tuti. Taman ti se učini da ćeš nešto odgonetnuti, da si na pravom putu, da ćeš se sad uznijeti u visine i poletjeti od
silne pameti – presiječe te grč i
ti vidiš da se nisi uznio nego ti je napuhan
stomak i da nisi naslutio neke druge svjetove nego smrdljivi mjehur u svojoj
mješini. To je, eto, naša pamet.
KRALJEVSKE
LEGENDE
(...)
–
A šta ste, molim te, vas
dvoje radili na tim ljubavnim sastancima?
–
Razgovarali. Pričala mi je o
mnogim kraljevima i vojnicima koji su je voljeli, ispričala mi je divne legende koje su se pričale po dvorovima na kojima je živjela.
–
Kakve legende?
– Kraljevske, o kraljevima. I o svojoj ljubavi prema dvorskoj budali
.
| Proizvod je dostupan: | DA |
| Izdavač: | Buybook |
| Biblioteka: | Savremena bh književnost |
| ISBN: | 9789958303968 |
| ISBN HR: | 978958226021 |
| Godina izdanja: | 2018 |
| Broj stranica: | 358 |
| Težina: | 225 |
| Tip uveza: | tvrdi |
O autoru
Dževad Karahasan rođen je
1953. u Duvnu. U
rodnom je gradu završio osnovno i gimnazijsko školovanje. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu,
studij komparativne književnosti i teatrologije, a doktorirao na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu. Dugi niz godina učestvovao je u uređivanju
sarajevske revije za kulturna pitanje Odjek. Rat u BiH 1992. godine
zatekao ga je na mjestu profesora, kasnije dekana Akademije scenskih umjetnosti
u Sarajevu. Redovni je profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta Sarajevo,
gostujući profesor na univerzitetima u Salzburgu, Innsbrucku, Berlinu
(Humboldt-Universitaet) i Baselu, stipendist DAAD Berlin, pisar
(Stadtschreiber) grada Graza, fellow na Wissenschaftskolleg zu Berlin, lektor
za bosanski, hrvatski i srpski jezik na Slavistici Georg-August Univerziteta
Gottingen. Bio je glavni urednik časopisa za teoriju i kritiku umjetnosti Izraz
u Sarajevu, zatim, selektor, predsjednik ili član žirija uglednih teatarskih festivala.
Objavio je više od stotinu stručnih radova u časopisima, zbornicima i knjigama
o raznim autorima i teorijskim problemima drame, teatra i prozne književnosti. Eseje, pripovijetke i studije objavljivao u gotovo
svim uglednim evropskim časopisima u Sarajevu, Berlinu, Rimu, Parizu, Londonu,
Pragu i drugdje. Knjige su mu prevedene na više od petnaest jezika. Dobio je više nagrada za svoj književni rad. Za Istočni
divan je 1990. dobio Nagradu za jugoslavenski roman godine. Piše drame, romane,
pripovjetke, eseje, historiju i kritiku teatra i učestvuje kao pozorišni
reditelj. Njegovi pozorišni komadi igraju se u pozorištima širom svijeta. Živi
i radi u Grazu
i Sarajevu.
Više informacija
