
Možda Esther
Petrowskaja Katja
Je li njeno ime doista bilo Esther – njenoj prabaki s očeve strane koja je ostala u praznom stanu u Kijevu 1941. godine, nakon što je njena porodica pobjegla? A riječi na jidišu, riječi kojima se ona s povjerenjem obratila njemačkim vojnicima – ko ih je tamo čuo? A kad su vojnici pucali u staru babušku, "bez razmišljanja i rutinski" – ko je stajao na prozoru i gledao?
Nedovršena porodična historija, koju Katja Petrowskaja pripovijeda u nizu kratkih poglavlja, mogla se pretvoriti u tragični epohalni roman: student Judas Stern, njen prastric, osuđen je na smrt zbog pokušaja atentata na njemačkog ambasadora u Moskvi 1932; Sternov brat, revolucionar iz Odese, u ilegali je uzeo prezime Petrowskij; pradjed je osnovao sirotište za gluhonijemu jevrejsku djecu. Ali ako čak ni porodično ime nije izvjesno, šta onda zapravo možemo znati?
Umjesto epskog širenja grandiozne građe, autorica piše o svom putovanju na mjesta događanja, osvrćući se na fragmentirano, traumatizirano stoljeće, fokusirajući se na ličnosti čija lica više nisu vidljiva.
U kakvoj praznini povijesti su ovi ušutkani preci
zarobljeni? Kroz prizmu slomljenih sudbina Petrowskaja prati obrise nestale
Srednje Evrope i donosi priču o dvadesetom stoljeću u kojoj se izmjenjuju
svjetlo i tama, snaga i krhkost, slava i poraz.
"Bogato, intrigantno… Možda Esther podsjeća na putopisnu prozu W. G. Sebalda."
Guardian
"Izrazito dojmljiva biografija... sjajno razmišljanje o
ljubavi i gubitku, uz izvanrednu galeriju likova."
Financial Times
Proizvod je dostupan: | DA |
Izdavač: | Buybook |
Prevod sa: | njemačkog Mira Đorđević |
ISBN: | 9789958304583 |
Godina izdanja: | 2019 |
Broj stranica: | 221 |
Težina: | 240 |
Tip uveza: | meki |

O autoru
Katja
Petrowskaja (rođena 1970. u Kijevu, Ukrajina) studirala je književnost u
Estoniji a doktorirala u Rusiji. Od 1999. godine živi u Njemačkoj. Godine 2013.
osvojila je nagradu Ingeborg Bachmann i na njemačkom napisala svoj prvi
bestseler, Možda Esther, objavljen 2014,
za koji je osvojila književne nagrade Schubart, Ernst Toller, Aspekte i
Evropsku nagradu Strega. Možda Esther našao se na
vrhu Spiegelove liste bestselera i preveden je na dvadeset jezika.