0
proizvoda u Vašoj korpi

Između pripovijedanja i ispovijedanja

 

O čemu sve šutimo? Koliko smo spremni skinuti maske, odati autenične stvari o nama, sebi prvo pa i drugima? Je li pripovijedanje i ispovijedanje mogu biti dvije odvojene radnje? Možemo li odijeliti djelo od autora? Šta sve i do kojih granica smo spremni trpjeti? Šta uostalom znači vjernost? – Perspektive mogućih odgovora na ova pitanja ponuđene su u nedavno izdatom romanu „Drugi zakon termodinamike“ Drage Glamuzine. Roman se pojavio nakon više od jedne dekade od objavljivanja posljednjeg autorovog romanesknog djela, Tri (2008.) i nekolicine zbirki poezije u međuvremenu. Nalazeći se u polju svojih inače čestih motiva poput prevare te zamršenih ljubavnih odnosa, ovoga puta Drago Glamuzina proširuje fokus i na općenito komplicirane međuljudske: prijateljske, poslovne i društvene odnose jednog sistema. Sistema koji je u neprestanoj opasnosti od raspada pod dejstvom jakih sila entropije te nam uvid među korice može ponuditi praktične primjere djelovanja tog neizbježnog fatalnog zakona – mjere nereda. Neizbježan je zaključak da ovim harmonično pisanim stranicama vladaju nejasni zakoni posebne društvene teromodinamike i teorija vladavine kaosa kojoj su Glamuzinini likovi, jednako kao i svi mi, podložni.

 

(Ne)tipična književna družina

Radnja romana je smještena u okvir trajanja nešto malo kraćeg od jednog dana, preciznije bi bilo reći da se njen većinski dio odvija tokom noći kada su granice među svjetovima, shodno tome i među ljudima, propusnije. Likovi uglavnom pripadaju zagrebačkom književnom miljeu koji se okupio u domu jednoga od njih, Zorana Ferića, da bi se družili sa slavnim piscem Jonathanom Franzenom. Taj američki pisaci baš toga dana je došao u Zagreb povodom svog gostovanja i kao da je propao u crnu rupu tako da je petnaestak njih, prijatelja i prijateljica, prepušteno samima sebi i prinuđeno na međusobno druženje. Društvance, opušteno muzikom i otkočeno raznim opijatama – dizalicama i spuštalicama, na inzistiranje jednog člana pristaje na ideju da svako od njih ispripovijeda jednu priču. Priču koja iznad svega mora biti autentična, neizmišljena, neka par excellence tajna, neugodna za ispričati, a na neki način ih je oblikovala i podobro prodrmala u životu. Iako na početku nevoljni, polako će svako od njih ispričati ono od čemu se inače ne govori rado, a kada se i govori onda se govori na mediokritetski, krivi način o: voajerizmu, seksualnim zlostavljanjima, mobbingu, ratnim zločinima, nekonvecionalnim seksualnim praksama, strahovima, ljubomori, materijalnim i svim drugim nematerijalnim nesigurnostima.

 

Za građu svog romana autoru se okoristio suvremenicima Zoranom Ferićem i Jonathanom Franzenom, ali i jednim dobrano mrtvim piscem – Giovannijem Boccacciom. Boccacciove junake i junakinje je crna smrt otjerala u idiličnu prirodu da se spase besjedeći dok je nas koronavirus stjerao u vlastite čahure. Društvo na sjedeljci ne zaobilazi drugi virus koji ih zahvaća, dekamernoski virus pripovijedanja. Ipak s njima dijelimo jednu drugu kugu: hipokritskog i konzervativnog društva. Čini se da je jedino preostalo oružje protiv te kuge autentična i iskrena riječ, makar privremeno spasonosna. Na taj način ova družina ruši stereotipni prikaz ljudi okupljenih oko književnosti kao književne elite, skupa dosadnjakovića koji pretenciozno umuje o uzvišenim i nadasve intelektualno korisnim temama. Akteri ovih priča su četrdesetogodišnjaci i četrdesetogodišnjakinje mahom izlupani životom, već pomalo zgužvani, pogonjeni svim i svačim, ali najviše vlastitom žudnjom, ali daleko od toga da ih je sila Erosa napustila, još uvijek svi oni objeručke hrle u zagrljaj životu. Drago Glamuzina pokazuje da su oni koji se na neki način vezani za pero i tintu, ipak sačinjeni od krvi i mesa.

 

Zakon kaosa i višeglasja

„Drugi zakon termodinamike“ primjetno bahtinovski odaje karnevalizaciju jer svako od likova pređe neki prag, a pritom su to prije svega pragovi ličnih komofor zona, društvenih normi i tabua. Tabu se i ovdje dokida govorom te strukturno gledano primjetan je odjek žive, usmene riječi likova uspješno prenesene na tekstualnu ravan u dijaloškom i monološkom obliku. To nas vodi tome da je „Drugi zakon termodinamike“ i polifonijski roman: svi oni zastupaju svoje svjetonazore koji su često u sukobu, što pojačava činjenica da su i odnosi među nekima od njih sukobljeni jer su neki parovi, neki su to bili, a neki su pred razvodom. Premda različitih stavova i pod pritiskom raznih emotivnih naboja uslijed kulminacije i toka priča, oni uspijevaju skinuti krinku buržoazijske korektnosti. Jednom kada se okuraže, svi s lakoćom pričaju o teškim temama na lak način, što je preslika autorovog pisanja. Drago Glamuzina piše oštro, bez nepotrebnih viškova i ne štedi svoje likove. Premda ih ne štedi i izvrgava svemu i svačemu, pokazuje koliko su kao ljudska bića istovremeno slojeviti, tragikomični, sazdani od kontradiktornosti, istovremeno nesigurni i presigurni. Može se reći da im je lajtmotiv: nikad ne znaš kako će te život zajebati. Crno-bijelo viđenje stvarnosti u ovoj knjizi ne postoji. Baš zato ne bi bilo zgorega podići kakav spomenik neznanim junacima, njima – Glamuzininim likovima i svima ostalima koji u istoj mjeri nakon uspijevaju ustrajati i živjeti autentično usprkos saznanju da je život – kao takav – besmislen. Situacije u pričama u kojima su se našli likovi ovog romana čine da se čitatelj ponekad osjeti preneraženim i začuđenim upravo iz razloga što bi jednim dijelom i sam sebe mogao prepoznati u njima te zapitati se o tome šta on skriva.

 

Sve što može preći u fijasko u ovoj knjizi, preći će, čemu uostalom svjedoči i sam njezin kraj u sceni s likom koji neodoljivo podsjeća na jednog našeg znanog pisca-nomada, u rano svitanje i dopiranje Štulićevog glasa sa zvučnika gradskog busa. Jednako kao što i meni trenutno dopire jedna druga Štulićeva pjesma u glavi usred krivog srastanja s Drugim zakonom termodinamike: /Sanjao sam fini party/ Mnogo ljudi/ Nigdje žandara/ Sanjao sam sretna lica/ Dugo nisam takva gledao...

 

Matej Vrebac


Knjigu možete kupiti na linku.



Poziv za stipendiju za mlade književne kritičare/ke, kolumniste/ice, novinare/ke i studente/ice

"Kapija" Medihe Šehidić uskoro u prodaji

Proljeće u Buybooku

"Zemlja drugih" Lejle Slimani uskoro u prodaji

U prodaji "Velika magija" Elizabeth Gilbert

Arhiva novosti