Dvori od oraha
Jergović Miljenko
Dubrovnik kao središte iz kojega se priča
radijalno širi na Bosnu, Hrvatsku, Srbiju, Balkan, Europu; obitelj kao jezgra
iz koje priča polazi, a onda se u silnom razgranavanju dotiče i povezuje s
brojnim drugim obiteljima, osobama, sudbinama; dvadeseto stoljeće kao pozornica
svih tih zbivanja, baš cijelo to čudesno i sumanuto stoljeće sa svojim lijepim
i strašnim čudima, svojim ratovima i istrebljenjima, sa svojim uznesenjima i
slomovima, ljudskim i političkim — to je kronotop, i to je predmetni svijet
romana Dvori od oraha, predočen i ispričan u obrnutoj kronologiji,
od svojega kraja prema svojemu početku. Virtuozne su sigurnost i preciznost
autorskoga postupka kojima se cijelom tom gaudijevski fantastičnom strukturom
vlada. A osnovni poetički koncept — da se sve to i začne i skonča u malome, u
mikroperspektivi sitnoga ljudskog života, podsjeća na ingenioznu figuru iz
pučke poezije: “Pružih zlatnu žicu preko bijela svijeta, pa je savih u orahovu
ljusku.” Odgonetka: očinji vid. — Ivan Lovrenović
“Iako svojom voluminoznošću može
‘zastrašiti’ nepripremljenog čitaoca, ovaj se roman čita brzo i lako, jednom
‘kupljeni’ čitalac hrliće ka njegovom kraju — to jest početku — jer Jergović
piše onako kako već pišu (i kako samo pišu) oni najređi pisci, oni koji
podjednako poznaju i vole knjige i ljude (...) Možda je neko u srpskoj,
hrvatskoj ili bosanskoj književnosti u proteklih desetak godina napisao i nešto
bolje i sveobuhvatnije o jednom istorijskom udesu i njegovim ljudskim
reperkusijama, ali iskreno rečeno, ne mogu da se setim takvog slučaja.” —
Teofil Pančić, Vreme
| Proizvod je dostupan: | DA |
| Izdavač: | Fraktura |
| ISBN: | 9789533580555 |
| Godina izdanja: | 2018 |
| Broj stranica: | 592 |
| Težina: | 740 |
| Tip uveza: | tvrdi |
O autoru
Miljenko Jergović rođen je 28. maja 1966. u Sarajevu. Iz
koševskog ga je porodilišta donijelo u zgradu gospođe Hajm-Peserle, na peti
kat, stan Rejc. Tri godine kasnije seli se na Sepetarevac, u kuću Trklji.
Posljednjih dvadeset i pet godina, koliko ne živi u rodnom gradu, uložio je u
stvaranje fikcionalnog Sarajeva, Mejtaša i Sepetarevca, koji s istoimenim
stvarnim toponimima mogu, ali i ne moraju imati veze.
Autor je četrdesetak knjiga pripovijedne proze, romana, eseja i pjesama, te
knjiga epistolarne proze (sa Semezdinom Mehmedinovićem, te sa Svetislavom
Basarom). Romani i knjige priča prevođeni su mu na dvadesetak jezika i tako
objavljeni u više od sto različitih izdanja.
Knjiga “Mama Leone” prvi put je objavljena u Zagrebu 1999, a
potom kod istog izdavača tiskana u pet izdanja, te u još jednom, unutar edicije
knjiga na kioscima. U Srbiji je objavljena u osam izdanja.
Ovo je prvo Buybookovo, a drugo izdanje “Mame Leone” u Bosni
i Hercegovini. “Mama Leone” prevedena je na engleski, talijanski, njemački,
španjolski, bugarski, makedonski, slovenski. Na njemačkom jeziku knjiga je
objavljena u tri različita izdanja.
Izdanje na talijanskom nagrađeno je s Premio Grinzane Cavour
za 2003. godinu.
Američko izdanje ušlo je na BTBA Fiction Longlist 2013.
Rusanka Liapova osvojila je 2014. godišnju nagradu Saveza
bugarskih prevoditelja za prijevod “Mame Leone”.
Biografija knjige zanimljivija je od biografije pisca.
Više informacija