
Rod
Jergović Miljenko
Rod Miljenka
Jergovića je knjiga sastavljena od više celina – romana, dokumenata,
pripovednih skica, fragmenata – u kojima se smenjuju fiktivni i nefiktivni
delovi i savršeno se mešaju stvarno i izmaštano. S mnogo autobiografskih
elemenata Jergović u Rodu ispisuje sagu o porodici Karla
Stublera, svog pradede.
Karlo Stubler,
dunavski Švaba, rođen u Bosovicu, u rumunskom Banatu, po zanimanju je bio
železničar koji je život proveo u Bosni. Ćerke su mu se udavale u Bosni, sin mu
je studirao u Beču i Gracu. U njegovom domu se govorio nemački jezik, a van
kuće srpskohrvatski. Država s kojom je došao u Bosnu zvala se Austrougarska,
ali je većinu života proživeo u Jugoslaviji. Unuk mu je 1943. poginuo kao
nemački vojnik u Slavoniji. Dve godine kasnije po Karla Stublera dolaze
partizani da ga vode u logor za pripadnike nemačke nacionalne manjine u
Jugoslaviji, iz kojeg će biti deportovan u Nemačku. Spasavaju ga susedi koje je
tokom rata štitio i skrivao u svojoj kući. Rod prati priče
Karlove dece i unuka sve do smrti njegove poslednje unuke, koja je živela u
Sarajevu, i prekida porodične loze.
Rod je roman u
kom Jergović kroz sudbinu vlastite porodice govori o stoleću Srednje Evrope i
Balkana, roman koji poput železnice premrežuje epohu i krajeve, zemlje koje su
se smenjivale, istoriju koja je bila nemilosrdna. Od pradede i početka
dvadesetog veka do današnjice i autora i njegove sudbine Rod je
magnum opus Miljenka Jergovića, autora kog s pravom možemo nazvati Ivom
Andrićem našeg doba.
Proizvod je dostupan: | NE |
Izdavač: | Booka |
ISBN: | 9788680830445 |
Godina izdanja: | 2020 |
Broj stranica: | 1065 |
Težina: | 860 |
Tip uveza: | meki |

O autoru
Miljenko Jergović rođen je 28. maja 1966. u Sarajevu. Iz
koševskog ga je porodilišta donijelo u zgradu gospođe Hajm-Peserle, na peti
kat, stan Rejc. Tri godine kasnije seli se na Sepetarevac, u kuću Trklji.
Posljednjih dvadeset i pet godina, koliko ne živi u rodnom gradu, uložio je u
stvaranje fikcionalnog Sarajeva, Mejtaša i Sepetarevca, koji s istoimenim
stvarnim toponimima mogu, ali i ne moraju imati veze.
Autor je četrdesetak knjiga pripovijedne proze, romana, eseja i pjesama, te
knjiga epistolarne proze (sa Semezdinom Mehmedinovićem, te sa Svetislavom
Basarom). Romani i knjige priča prevođeni su mu na dvadesetak jezika i tako
objavljeni u više od sto različitih izdanja.
Knjiga “Mama Leone” prvi put je objavljena u Zagrebu 1999, a
potom kod istog izdavača tiskana u pet izdanja, te u još jednom, unutar edicije
knjiga na kioscima. U Srbiji je objavljena u osam izdanja.
Ovo je prvo Buybookovo, a drugo izdanje “Mame Leone” u Bosni
i Hercegovini. “Mama Leone” prevedena je na engleski, talijanski, njemački,
španjolski, bugarski, makedonski, slovenski. Na njemačkom jeziku knjiga je
objavljena u tri različita izdanja.
Izdanje na talijanskom nagrađeno je s Premio Grinzane Cavour
za 2003. godinu.
Američko izdanje ušlo je na BTBA Fiction Longlist 2013.
Rusanka Liapova osvojila je 2014. godišnju nagradu Saveza
bugarskih prevoditelja za prijevod “Mame Leone”.
Biografija knjige zanimljivija je od biografije pisca.
Više informacija